NIKŠIĆ – Peti Sabor bratstva Peković održan je na praznik Svete Marije Magdaline u Župi nikšićkoj. Nekoliko stotina bratstvenika iz Crne Gore, Srbije i Republike Srpske sabralo se u porti Župskog manastira Svetog Apostola i jevanđeliste Luke, gdje je protojerej Vasilije Brborić obavio pomen za pokoj duša svih njihovih predaka. Prenijevši im blagoslove episkopa budimljansko-nikšićkog Joanikija, protojerej Brborić je Pekovićima poželio da se uvijek sabiraju, prvo sjećaju Boga i predaka usnulih u Carstvu njegovom koji su im amanet ostavili.
– Veliko ste bratstvo, i dao Bog da vas bude još više. Ima vas koji slavite Sv. Luku, neki Sv. Iliju, Sv. Đorđa, Sv. arhiđakona Stefana i Sv. Nikolu, ali znate da ste svi od jednoga, znate porijeklo. Treba da znamo da smo mi pravoslavne vjere i srpski narod, da čuvamo našu vjeru i ime Srbinovo, jer Sv.Sava nam je ostavio kako se živi po vjeri pravoslavnoj, a Sv. knez Lazar ostavio nam je kako treba za tu vjeru da umiremo – besjedio je protojerej Brborić.
Župski manastir jedna je od zadužbina svetorodne loze Nemanjića, a prema predanju, jedan predak Pekovića iz Riđana kod Nikšića doselio se u njegovoj blizini. Bratstvo Peković u Župi, rekao je prof. dr Mirko Peković, prema predanju i nekim pisanim dokumentima pominje se još u 14. vijeku, a župska svetinja okupljala ih je kroz vjekove. Zahvalni potomci danas, kazao je on, samo nastavljaju tu tradiciju.
– Jedno predanje kaže da potičemo od plemena Nikšića, kneza Nikše, koji su naseljavali Nikšićko polje i njegove krajeve Riđane, Rubeža, Ozriniće, Župu nikšićku, Rovca, Moraču. Narodno predanje dalje kazuje da postoji srodstvo, krvna veza kneza Nikše i svetorodne loze Nemanjića. To je dodatni razlog za našu radost, gordost i ponositost koju zaslužuju samo bratstvenici plemena i narodi koji imaju duboke istorijske korijene i utemeljenje – rekao je prof. dr Mirko Peković, koji se obratio u ime bratstvenika iz Župe nikšićke, domaćina petog sabora.
Kroz istoriju bratstvo Peković, istakao je on, dijelilo je sudbinu ostalih bratstava u Crnoj Gori. Učestvovali su u značajnim istorijskim događajima, a ono što nije zabilježeno ostalo je u tragovima, kako je kazao, zapisanim u krvi, suzama i znoju.
– Njegovali smo i čuvali svoj obraz, kolektivni i lični. Vrijeme epike i romantizma prolazi, dolazi novo koje traži nove umove, mozgove, pa se pridružimo tome vremenu. Prihvatimo nove izazove i progresivne društvene tokove, učimo i radimo da nas vrijeme ne zgazi. Onaj koji uči i koji zna vjeran je naslednik onih koji su nosili svijetlo oružje i koji su nas svojim junaštvom doveli i odvažili da nastavimo njihova djela na drugi savremeni način, sa perom u ruci, napisanom knjigom, ispjevanim stihom, otpjevanom arijom, ovladanim muzičkim instrumentom, stručnim radom, dobrim preduzetnikom, fabrikantom, dobrim domaćinom i ponajviše dobrim karakterom – naglasio je prof. dr Peković.
Pekovići su prvi sabor bratstvenika organizovali 2005. godine u gornjomoračkim Svrkama, tri godine kasnije okupili su se u Riđanima kod Nikšića, u Dubrovsku u Drobnjaku 2011. godine, a u selu Pekovići kod Biljanovca prije četiri godine i tada su najveće priznanje bratstva, Povelju počasnog člana uručili mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju „za iskazanu arhipastirsku brigu i ljubav i izuzetan doprinos ostvarenju ciljeva bratstva”.
– Ovaj nam okup donosi i potvrdu držanja riječi, kontinuitet više nije sporan, čemu je garant danas ovdje prisutna mladost. Lako je izdancima istog korijena da istom snagom ime čuvaju, da se pred precima ne postidimo, a da potomcima ovako skupa sve što treba i ćuteći kažemo. Ovdje kao kod svoje kuće, dočekani kako ljudski sleduje i bratski priliči, da vezani prošlošću, obavezani budućnošću ljudski i bratski ovjerimo sadašnjost – kazao je Ljubomir Peković, predsjednik Bratstva.
Svi sabori Pekovića, rekao je Dragan Peković, predstavljaju istoriju, a podaci se vjerno bilježe. Na prvom sabralo ih se između 600 i 800, u Riđanima saborovalo je više od 600 bratstvenika, u Dobrovskom skoro toliko i uz učešće brojnih gostiju, kao što je bio slučaj i u Biljanovcu.
U kulturno-duhovom programu petog sabora učešće su uzeli zdravičar Branislav Baja Krulanović, epski pjesnik Božo Đuranović, guslari Goran Perović Cuca i Slavko Goranović, KUD „Župa“ i humorista Velizar Vejo Kasalica. Uručena su priznanja i nagrade zaslužnim bratstvenicima i prijateljima.B.B.

Spomen junacima i stradalnicima

Bratstvenici su se na saboru prisjetili slavnih predaka poput Batrića Milutinova Pekovića, koji je nedaleko od Župskog manastira 1853. godine ubio pljevaljskog barjaktara i zaplijenio barjak carski, zatim komite Radovana Lazova Pekovića, te junaka sa Zelengore i Sutjeske Milovana Pekovića. Minutom ćutanja bratstvenici su odali počast precima i svim preminulim u proteklom periodu. Nijesu zaboravili ni stradalnike Vojina i Spasoja Pekovića iz Đakovice, koje su kosovski ekstremisti oteli 1999. godine na putu Šeremet–Đakovica, od kada im se gubi svaki trag, kao ni profesora Ratka Pekovića, koji je preminuo prije nekoliko godina.

Odjek sloge sva bratstva da zbliži

Glavni gost Sabora Pekovića bio je prof. dr Rade Filipović, bivši savezni ministar i ambasador. Kao predstavnik Udruženja građana poštovalaca Župe nikšićke „Vojvoda Nikša“ on je Živku Pekoviću uručio logo Udruženja, u znak sjećanja na dan saborovanja i na rodonačelnika Nikšu.
– Ponosan sam na vas što ste kao veliko bratstvo složni i što već peti put pokazujete našim i vašim potomcima ko ste, šta ste i odakle ste,što poštujete korijene i pretke radi budućnosti svih nas. Nažalost, razbratništvo je udes naše istorije i zao duh naše savremenosti. Nije daleko od istine da je bratska nesloga i nemanjićka ostavština. No, oni su imali Sv. Savu da miri zavađenu braću na moštima mirotvorca Stefana Nemanje. Pitam se ko će i na čijim moštima nas zavađenu braću da miri, jer ko ne ljubi brata svoga ni Boga ne ljubi. Daće Bog, a pomoći će i Sv. Luka i Sv. Vasilije Ostroški, koji je i ovdje stolovao, da odjek sloge sa ovom svetog mjesta učini da se i ostala župska bratstva slože, umnože i obože – rekao je Filipović.